John Perry: Ide li proizvodnja pesticida putem znanosti ili znanstvene fantastike?

Velike tvrtke ozbiljno razmatraju uporabu biopesticida kao održivije alternative pesticidima.
2018-12-06

Intervju Toma Martina s Johnom Perryjem.

 

Tom:     Je li uzgoj usjeva bez uporabe pesticide znanost ili znanstvena fantastika? O ovoj temi razgovaram s Johnom Perryjem, voditeljem agronomskog tima u tvrtki Simplot Grower Solutions. John ima preko 40 godina iskustva u radu na suzbijanju nametnika. Prije nego što je počeo raditi u Simplotu, radio je 26 godina u tvrtkama Mobay/Miles/Bayer/Bayer Crop Science. Johne, hvala Vam što ste se odazvali na ovaj razgovor.

John:    Hvala Vama na pozivu.

Tom:     Johne, potrošači su tražili – i uspjeli dobiti – meso bez antibiotika. Sada su sve glasniji zahtjevi za proizvodnom usjeva bez korištenja pesticida. Je li to realno?

John:    Ne znam je li to moguće. Imamo jako puno uzgajivača koji se bave organskim uzgojem i koriste proizvode certificirane za organsku proizvodnju. Riječ je o pesticidima – iako su organski prihvatljivi – radi se o pesticidima za različite insekte i protiv bolesti koje se javljaju na voću i povrću. Sumnjam da će ikada biti moguća proizvodnja u potpunosti bez pesticida.

Tom:     Hipotetski gledano, ako želimo razviti proizvodnju usjeva bez pesticida, što bismo time dobili a što izgubili?

John:    To je veliko pitanje. Vjerojatno bi se smanjila proizvodnja. To je vrlo moguće. Ne tvrdim da bi se to i dogodilo jer danas radimo jako puno stvari koje su dobre za okoliš i uz pomoć kojih zapravo povećavamo prinose. No to su iznimke – može se odjedanput pojaviti nekakav insekt na kojega niste računali, ili se zbog promjena klime ili vanjskih utjecaja odjednom pojavi neka bolest. To su stvari na koje ne možete računati.

Tom:     Postoji mnogo varijabli.

John:    Točno, mnogo varijabli.

Tom:     Čuli smo predviđanja da će se globalno tržište biopesticida udvostručiti u narednih pet godina. Što su biopesticidi? I, ako se slažete s navedenim predviđanjima, što potiče takav rast tržišta?

John:    Riječ je o više stvari. Slažem se s navedenom tvrdnjom, mislim da će tržište brže rasti zbog više razloga. Jedan od njih je regulatorni. Vladine agencije fokusirane su na jače kemikalije – jače pesticide. S time se nose na različite načine. Smanjenje usjeva koji su registrirani za te pesticide jedna je od metoda.

Još je važnije da velike tvrtke – tvrtke poput Bayera – biopesticidi zanimaju iz više razloga. Jedan od njih je održivost. Bit će to održiv proizvod kojeg će tvrtka proizvoditi, a osim toga cijena stavljanja takvih bioproizvoda na tržište puno je niža nego za tradicionalne pesticide. Danas je cijena stavljanja novog insekticida, fungicida ili herbicida na tržište 300 milijuna dolara. Za biopesticide je to samo 25 milijuna dolara. Riječ je o ogromnoj razlici u cijeni. Sve to prati i prihvaćanje od strane regulatornih tijela.

Tom:     Danas se pred nas stavljaju dva imperativa: prvi je proizvesti dovoljno hrane za povećanu potražnju i nahraniti svijet, a drugi da hrana bude što sigurnija za konzumaciju. Ova dva cilja često su u sukobu. Jesmo li bliže konvergenciji tih dvaju ciljeva?

John:    To nije tako jednostavno, jer u Kaliforniji uzgajamo posebne usjeve na velikim površinama, a u isto se vrijeme nosimo s brojnim izazovima. Količina obradivih površina smanjuje se zbog urbanizacije, posebice u obalnim područjima. U zadnjih 80 do 100 godina bavimo se uzgojem svježeg povrća koje se prodaje u trgovinama. Zbog činjenice da na tim područjima uzgajamo povrće u razdoblju od 80 do 100 godina, borimo se i s bolestima na tim usjevima. One se hrane usjevima. O takvim se problemima radi.

U Kaliforniji je najveći problem nedostatak vode. Procjenjuje se da ćemo do 2020. imati 40 milijuna stanovnika. 90 % tih stanovnika živi u četiri velika područja, u kojima nema poljoprivrede. Po pitanju vode poljoprivreda ne zauzima ni drugo mjesto, možda tek treće mjesto, jer prvo trebate vodu za ljude, zatim vodu za zaštitu okoliša, a tek potom za poljoprivredu. U tom će nam području voda biti važnija nego bilo što drugo. Moramo ju učinkovitije koristiti. Usjevi koje uzgajamo moraju biti visoke vrijednosti kako bi si mogli priuštiti tu vodu, jer će njezina cijena za korištenje u poljoprivredi biti viša. Da, voda je pokretač, i to je ono što vidim u budućnosti.

Tom:     Utječu li suše – a bilo je puno sušnih uvjeta – na usjeve što se tiče nametnika? Drugim riječima, slabi li suša sposobnost usjeva da se obrane od nametnika?

John:    Situacija je zapravo obrnuta. Ako imamo vlažnu godinu, imat ćemo veću populaciju insekata, bolesti ili korova nego kada je godina sušna. Tijekom sušnih godina važno je imati dovoljne vode kako bi uzgojili usjeve i bili održivi na  tržištu, jer imate infrastrukturu o kojoj također valja voditi računa.

Ako imate tvornicu konzervi ili više njih koje rade određenim kapacitetom, a nemate dovoljno usjeva – npr. rajčice – onda ta infrastruktura trpi. Potom imate radnu snagu; to je druga strana. Ako ne uzgajate dovoljno a imate na raspolaganju određenu radnu snagu, ako Vas nema, oni će otići tamo gdje mogu zaraditi. Sve je to prilično složeno. Čini mi se da se vrtim u krug, no suša vjerojatno ima manji učinak na nametnike nego što to ima godina koja je vlažna. Za vrijeme vlažnijih godina vidimo negativne učinke na usjeve.

Tom:     Stalno morate pratiti trendove u znanosti, marketingu i stanje na terenu što se tiče pesticida. Postoje li određeni trendovi koje sada pratite, a koji su posebno važni?

John:    Da, bolesti koje se prenose tlom postat će veći problem zbog navodnjavanja – zbog sustava navodnjavanja pod niskim pritiskom ili mikro-prskalicama taj se problem dodatno povećava. K tome naši uzgajivači, zbog cijene poslovanja, pokušavaju što brže zaraditi što više. S bademima to traje oko četiri do pet godina da se postigne puna proizvodnja, za pistacije je to osam do devet godina, za orahe sedam do osam godina. Uzgajivači to nastoje ubrzati pa vrše pritisak na stabla da brže rastu. Žele što prije imati žetvu, o tome je riječ.

Time se vrši pritisak na korijenje. Cilj naše tvrtke u zadnje tri do četiri godine je dobiti najzdravije moguće korijenje. To znači da će se biljka bolje nositi s bolestima i količinom soli u tlu zbog vode iz velikih dubina kojom navodnjavamo usjeve. To nije uvijek najbolja voda. Na sve to valja obratiti pozornost, a trebamo imati i što učinkovitiju proizvodnju na manjim površinama. To se događa. To morate raditi. Biljka mora imati jako korijenje kako bi prevladala te probleme.

Tom:     John Perry je voditelj agronomskog tima u tvrtki Simplot Grower Solutions. Johne, hvala Vam na razgovoru.

John:    Hvala Vama na pozivu.

 

Čitali ste uređen transkript intervjua Toma Martina s Johnom Perryjem. Cjelovita audio snimka dostupna je na poveznici: https://soundcloud.com/alltech-1/077-is-the-pesticide-industry-headed-toward-science-or-science-fiction-john-perry

Kontakt

Alltech Hrvatska d.o.o.

Josipa Lončara 3, 10090 Zagreb
 

Telefon: +385 (0)1 2339 588
Fax:       +385 (0)1 2339 008

email adresa: Alltech.com/croatia

 

 

ALLTECHOV MENADŽMENT MIKOTOKSINA
http://www.knowmycotoxins.com/

Rado bi htjeli čuti Vaše mišljenje...

background image